Umjesto trećine u vlasti Bošnjaci i Bosanci (probosanske snage) bi imali 50% učešća u vlasti.
Trenutno su Bosnjaci i ‘pro-Bosanci’ obuhvaceni u 1/3 vlasti neovisno od činjenice da je samo Bosnjaka više od 50%. Ukoliko bi nakon novog popisa stanovništva Bosne i Hercegovine koji bi trebao biti sljedeće godine broj Bosanaca bio brojčano značajniji u kapacitetu iznad 12% pojavila bi se nova politička činjenica koja Dejtonskim sporazumom nije obuhvaćena i zbog toga bi se uspjelo uz podršku SAD i EU koji bi itekako bili zainteresovani u uspostavi četvrtog imenovanog naroda unutar Ustava BiH. Tada bi ‘pro-bosanska’ struja koja bi se ogledala u Bošnjacima i Bosancima imala polovinu učešća u vlasti umjesto sadašnje trećine.
To je jak argument za one koji kao glavnu opasnost od Bosanaca u većem kapacitetu vide u činjenici da će Bošnjaci pasti ispod 50% u ukupnoj strukturi stanovništva u BiH.
Sa aspekta Ustava BiH procent jednog od tri imenovana naroda nema ozbiljnije pravne posljedice u učešću u vlasti kada su u pitanju tri imenovana etnonacijska naroda: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Primjer su Hrvati koji sa 15% (vjerovatno sada još manje) imaju trećinu učešća u vlasti.
Bosanci bez obzira na procent u strukturi stanovništva do promjene Ustava BiH ostali bi bez mogućnosti da biraju svog člana Predsjedništva BiH kao i delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Ono što smatra akademik Kurtćehajić je da pojava Bosanaca u ozbiljnijem kapacitetu a posebno ukoliko po brojnosti preteknu jedan ili više od tri imenovana naroda u Bosni i Hercegovini na budućem popisu ne bi mogao proći bez ustavne promjene te da nijedna presuda Evropskog suda za ljudska prava koje su do danas neprovedene ne bi imala ni djelimičnu snagu sa Bosancima kao novom političkom činjenicom koja bi zahtijevala da se Ustav BiH mora promijeniti kako bi se prava Bosanaca mogla ostvariti.
Promjene Ustava BiH bi morale ići u pravcu građanske Bosne i Hercegovine a ‘pro-bosanska’struja (Bošnjaci i Bosanci) imala bi polovinu umjesto sadašnje trćine učešća u vlasti što bi Bosnu i Hercegovinu učinilo sigurnijom i stabilnijom zemljom.
Bosanci bi vremenom jačali u pogledu brojnosti jer u svom nazivu koji je prvo, prirodno, moderno i logično značenje prema nazivu države je privlačno ne samo za Bošnjake već i za Srbe i Hrvate u Bosni i Hercegovini koji svoju i budućnost svoje djece žele trajno vezati za Bosnu i Hercegovinu.
Kroz vrijeme stvorile bi se pretpostavke da Bosna i Hercegovina bude država Bosanaca na sličan način kao što su to Švicarska, Francuska, Belgija, Danska, Kanada, Australija kod kojih je nacija jednaka državljanstvu. Sve države ex Jugoslavije će ići u tom pravcu jer imaju matični narod/naciju izveden iz naziva države samo Bosna i Hercegovina bez Bosanaca to neće moći jer ona nikada ne može biti bošnjačka, srpska ili hrvatska nacionalna država a bosanska može i to bi onda bilo samo pitanje vremena zaključuje akademik Kurtćehajić.
